|
|
Postanak crkve sv. Luke u Lipovcu
U dolnjoj posavskoj Hrvatskoj,
gdje no riečica Spačva utiče u Bosut, koji se opet slieva u srebroliku
Savu, - pružilo se milogledno seoce Lipovac, koje ima do dvanaest stotina
žitelja čisto katoličkog i hrvatskog poriekla. - Čim dodješ na domak
mjestu Lipovcu prema zapadu, četvrt sata daljine namah spaziš,
starodrevnu crkvu gotičkog sloga sa drvenim zvonikom, - koja se crkva
opasala u okrug sa tako zvanim prokopom "likom". - To je crkva sv.
Luke, - tu je Gospa Lučička sebi mjesto izabrala i svojima ga čudesima
posvetila. Gradnja ckve sv. Luke, ili kako se narodno nazivlje crkva
"Gospe Lučičke" potiče iz desetog ili jedanajstog stoljeća. Prema
tomu crkva "Gospe lučičke" stara je možebit skoro hiljadu, a najmanje
šest sto godina. - Da je tomu tako dokazom je njezin gradjevni gotički
slog (štil), koji je baš u ono vrijeme t.j. u 14. stoljeću počeo
cvasti. Uz to, da je crkva "Gospe Lučičke" postojala već prije, naime u
desetom ili u jedanaestom stoljeću dokazom je, što je ista jur
obstojala za vrieme križarskih vojna, jer se nalazi franačkog, kao i
mletačkog novca u neposrednoj blizini crkve Lučičke, koji se novac
izoravanjem u njivama našao. A kako nam poviest svjedoči te su
križarske vojne ili ratovi vodile i podpomagale ponajviše franačka
država a i mletačka republika. Osobito Ljudevit IX., Pobožni kralj
franački je u 13. vieku velike križarske vojne vodio, pa zato ga je
katolička crkva s bog njegovog pobožnog života i vodjenja tih
križarskih bojeva nazvala "Pobožnim". - Nadalje ove navode još više
potvrdjuje i sliedeća okolnost, što je uz crkvu sv. Luke obstojao i
samostan reda templarskog, a poznato je, da su baš rdovnici Templari
vodili križarsku vojnu odnosno na čelu bili križarske vojske. - Da je
uz crkvu sv. Luke obstojao samostan, to se vide i danas zidine odnosno
ruševine sa južne strane crkve, kako je samostan uz crkvu sasvim
nadozidan bio, koji se je tečajem vremena a osobito za vladanja Turaka
u ovih hrvatskih krajevih, - porušio i od porušenog samostana opeke i
melte brežuljak se napravio. Sve ove okolnosti i navodi točno se
sudaraju sa poviesničkim dogadjajima, te se može vjerojatno uztvrditi,
da je crkva sv. Luke sagradjena još u desetom, a najkasnije u
jedanajstom stoljeću.
Crkva sv.Luke s početka bila je i župna crkva, jer po ustmenoj predaji obstojala je
župa lipovačka još prije "invazije" to jest dolaska Turaka u ove naše
hrvatske krajeve. Da se to može vjerojatnošću uztvrditi, da je naime crkva
sv. Luke bila i župna crkva, - dokazom je, što je u okolici crkve Lučičke
bilo kuća i raznih zgrada, - jer se i danas po polju nalaze mnogi temelji
kuća, a na mnogo mjesta odkopavaju se čitave hrpe cigala i kamenja.
Župa Lipovac za ono vrieme, dakako da nije obstojala od jednog
mjesta to jest, - da su se kuće u skupu držale i u redovima sagradjene
bile, kao što je to danas, nego su kuće bile razštrkane i razasijane po
poljanama kao što je to sada u našoj hrvatskoj Bosni i Hercegovini i u
današnjem obliku u skupu sa ilcama sagradilo svršetkom sedamnajstog
i početkom osamnajstog stoljeća, kad no su bili Turci posvema protjerani
iz ovih naših hrvatskih krajeva. Za vrieme gospodovanja Turaka u našoj
hrvatskoj Slavoniji i u Sriemu nije obstojala župa lipovačka, nego
dolazkom Turaka raspršio se hrvatski narod, što nije poginuo, pred
turskom tiranijom po drugim krajevima. Tako je župa lipovačka, koja je
prije navale Turaka još u desetom stoljeću bitisala, - za vrieme turskog
gospodstva prestala bitisati, - a župa crkve sv. Luke postala skoro ruševinom.
|
dio teksta iz:
MAJKA BOŽJA LUČIČKA
Molitvenik i kratka poviest
PROŠTENIŠTA GOSPE LUČIČKE
u Lipovcu
tiskanog 1907. godine
|